Prijeđi na sadržaj

Srebrenka Sekulić-Gvozdanović

Izvor: Wikipedija

Srebrenka Sekulić-Gvozdanović (Sena Sekulić-Gvozdanović) (Banja Luka, BiH, 12. travnja 1916.Zagreb, 27. studenoga 2002.), hrvatska arhitektica,[1] "prva dama hrvatske arhitekture"[2]

Rođena u Banjoj Luci. Studirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je doktorirala na temu Crkve-tvrđave u Hrvatskoj. Na istom je fakultetu bila profesorica od 1970. do 1986. godine i dekanica. Bavila se tipologijom srednjovjekovnih urbanih cjelina,[1] pisala o Jurju Denzleru, Andri Mohorovičiću, Đurđici Cvitanović, Etienne-Louisu Boulleeu, Ivi Geršiću, Josipu Budaku. Objavljivala članke u Čovjek i prostor, Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, Godišnjaku zaštite spomenika kulture Hrvatske, Kaj, Bulletin Odjela VII za likovne umjetnosti JAZU, Život umjetnosti.[3] Slovila je kao pionirka istraživanja baštine u kontinentalnoj Hrvatskoj i bila je vodeća znanstvenica na području povijesti hrvatske arhitekture.[2]

Bila je prva asistentica, docentica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu, prva dekanica, te profesor emeritus, to jest prva žena koja je bila znanstvenih zvanja na ovom fakultetu.[2]

Od 2000. godine članica HAZU.[1]

Dobitnica je najviših znanstvenih počasti. Ističu se nagrada Viktor Kovačić za životno djelo u arhitekturi, te nagrada za životno djelo Vladimir Nazor.[2] Od 2005. njoj u čast održava se memorijalni dan Sene Sekulić-Gvozdanović.[2]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Istaknuti projekti:

Knjige:[3]

  • Povijest arhitekture 1, 1962.
  • Povijest arhitekture 2, 1963.
  • Crkve - tvrđave u Hrvatskoj, 1994.
  • Wehrkirchen in Kroatien, 1994.
  • Fortress Churches in Croatia, 1995.
  • Žena u arhitekturi: tragom žene kreatora i žene teoretičara u povijesti arhitekture, 1998.
  • Arhitekt Juraj Denzler, 2000.
  • Islamski vrtovi i dvorovi, 2004.
  • Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, 2007.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Proleksis, Sekulić-Gvozdanović, Srebrenka (Sena) (pristupljeno 9. lipnja 2015.
  2. a b c d e Muzej grada Pakraca 5. memorijalni dan Sene Sekulić Gvozdanović u Pakracu (pristupljeno 9. lipnja 2015.
  3. a b Katalog KGZ (pristupljeno 9. lipnja 2015.
  4. Valjan, str. 433. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFValjan (pomoć)

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Valjan, Velimir. 2010. Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori. Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. Guča Gora, Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]